{"id":3107,"date":"2026-05-09T11:24:54","date_gmt":"2026-05-09T10:24:54","guid":{"rendered":"https:\/\/contramargum.rs\/?page_id=3107"},"modified":"2026-05-09T11:24:55","modified_gmt":"2026-05-09T10:24:55","slug":"keltski-horoskop","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/contramargum.rs\/index.php\/keltski-horoskop\/","title":{"rendered":"Keltski horoskop"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Breza (24.12. &#8211; 20.1.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Fino\u0107a breze je karakteristika Ijudi ro\u0111enih u ovom periodu. Ali jedna od karakteristika, kako drveta tako i njih, jeste njihova neverovatna izdr\u017eljivost; skromnost i \u010disto\u0107a. Lako se obnavljaju, ba\u0161 kao \u0161to breza prva dobija li\u0161\u0107e posle zimskog sivila. Ovi Ijudi obi\u010dno znaju \u0161ta \u017eele i istrajno te\u017ee ka svojim ciljevima. Pravi su radoholi\u010dari, i zbog svog realisti\u010dnog pogleda na \u017eivot, drugima mogu delovati neveselo. Imaju jak karakter i zbog svojih kvaliteta \u010desto idu daleko i uspevaju u svemu \u010dega se prihvate. Me\u0111utim, privatno mogu ostati sami ili im se Ijubav i brak dese kasnije u \u017eivotu. Njihova boja je bela, a njihova \u017eivotinja je suri orao.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Breza (lat. <em>Betula<\/em>) je jedno od najprepoznatljivijih stabala na svetu, poznato po svojoj vitkoj figuri i beloj kori. Osim \u0161to je estetski privla\u010dna, ona krije i mnoge fascinantne karakteristike:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Prirodni papir i za\u0161tita: Bela kora breze se Iju\u0161ti u tankim, horizontalnim slojevima koji podse\u0107aju na papir. Ova kora je bogata smolama koje je \u010dine otpornom na vlagu i truljenje, zbog \u010dega su je Ijudi u pro\u0161losti koristili za izradu posuda, krovnih pokriva\u010da, pa \u010dak i kanua.<\/li>\n\n\n\n<li>\u0160umski \u201e\u010dista\u010d\u201c i pionir: Breza je poznata kao \u201epionirska vrsta\u201c jer se prva naseljava na opusto\u0161enim podru\u010djima ili nakon \u0161umskih po\u017eara. Ona brzo raste i priprema tlo za druge, dugove\u010dnije vrste drve\u0107a.<\/li>\n\n\n\n<li>Lekoviti sok iz stabla: Tokom ranog prole\u0107a, pre nego \u0161to listovi niknu, iz stabla breze se mo\u017ee sakupljati brezov sok. Ovaj blagi, osve\u017eavaju\u0107i napitak tradicionalno se koristi za ja\u010danje organizma i detoksikaciju.<\/li>\n\n\n\n<li>\u017divotni vek i visina: iako deluje ne\u017eno, breza mo\u017ee da naraste do 30 metara visine. U hladnim severnim predelima, poput Skandinavije, neka stabla mogu do\u017eiveti i preko 300 godina, mada je u na\u0161im krajevima taj vek obi\u010dno kra\u0107i.<\/li>\n\n\n\n<li>Listovi breze imaju oblik romba ili srca, a u jesen poprimaju izrazito zlatno\u017eutu boju, \u0161to je \u010dini jednim od najlep\u0161ih ukrasa parkova u tom periodu.<\/li>\n\n\n\n<li>Srodstvo sa le\u0161nikom: Zanimljivo je da breza pripada porodici Betulaceae, \u0161to zna\u010di da su joj bliski ro\u0111aci le\u0161nik, leska i grab.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Oskoru\u0161a (21.1. &#8211; 17.2.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema irskoj legendi, prva \u017eena je stvorena od oskoru\u0161e. Kada se plod ovog drveta prese\u010de, nalazimo pentagram za koji se verovalo da \u0161titi od zla. Ljudi koji poti\u010du od oskoru\u0161e su prvenstveno humanisti, imaju visoke ideale i spremni su da pomognu \u010dak i osobi koju ne poznaju. Donekle su revolucionarni i uvek spremni na promene, posebno ako se one ti\u010du op\u0161teg dobra. Vole svoju nezavisnost i misle svojom glavom. Individualisti su, pa ponekad imaju problema sa tradicijom ili autoritetom. Mogu biti ekscentri\u010dni i skloni su modernim partnerskim odnosima u kojima vlada jednakost. Njihova boja je siva, a njihova \u017eivotinja je zeleni zmaj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Oskoru\u0161a (<em>Sorbus domestica<\/em>) je drvo koje su na\u0161i preci izuzetno cenili, a danas je prava retkost u prirodi. Evo najzanimljivijih \u010dinjenica o ovoj \u201czaboravljenoj\u201d vo\u0107ki:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Dugove\u010dnost bez premca: Oskoru\u0161a mo\u017ee da \u017eivi vi\u0161e stotina godina, a smatra se jednim od najdugove\u010dnijih listopadnih stabala na na\u0161im prostorima.<\/li>\n\n\n\n<li>Plod koji tra\u017ei strpljenje: Plodovi su u po\u010detku vrlo opori i kiseli. Tek nakon prvih mrazeva ili du\u017eeg stajanja (kada \u201cugnjile\u201d), postaju mekani, slatki i ukusni.<\/li>\n\n\n\n<li>Carica Marija Terezija i oskoru\u0161a: Postoji predanje da je carica Marija Terezija izdala naredbu da svako seosko doma\u0107instvo mora posaditi barem jedno stablo oskoru\u0161e radi ishrane i leka.<\/li>\n\n\n\n<li>Izuzetno tvrdo drvo: Drvo oskoru\u0161e je jedno od najtvr\u0111ih u Evropi. Nekada se koristilo zaizradu najoptere\u0107enijih delova, poput zup\u010danika u mlinovima, vijaka za vinske prese i muzi\u010dkih instrumenata.<\/li>\n\n\n\n<li>Lekovita \u201cbomba\u201d: Plodovi su izuzetno bogati vitaminom C i A, a u narodnoj medicini su se najvi\u0161e koristili za re\u0161avanje stoma\u010dnih I crevnih problema.<\/li>\n\n\n\n<li>Otpornost: Ovo drvo je \u201c\u010deli\u010dnog\u201d zdravlja &#8211; odli\u010dno podnosi zaga\u0111en vazduh, su\u0161u i veoma niske temperature, a retko ga napadaju bolesti i insekti.<\/li>\n\n\n\n<li>Prirodni pre\u010dista\u010d: Smatra se odli\u010dnim pre\u010dista\u010dem vazduha, zbog \u010dega je idealna za sadnju u parkovima i gradskim sredinama.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Jasen (18.2. &#8211; 17.3.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kelti su koristili jasen za proricanje. Stavljali su ga ispod jastuka veruju\u0107i da \u0107e izazvati proro\u010dke snove. Korenje jasena prodire duboko u zemlju, elimini\u0161u\u0107i svu ostalu vegetaciju oko sebe. Ljudi jasena imaju bogatu ma\u0161tu, snove i vizije. Skloni su lutanju ali imaju odli\u010dnu intuiciju koja ih mo\u017ee odvesti na pravi put. Osetljivi su i \u010desto nadareni za umetnost ili samaritanske profesije. Ali istovremeno, podlo\u017eni su uticajima, pa mogu biti nestabilni i te\u0161ko im je da se suo\u010de sa stvarno\u0161\u0107u. Deluju meko; mirno i inteligentno. Ponekad im nedostaje samopouzdanja. Obi\u010dno ne zavr\u0161e u braku. Njihova boja je zelena, a njihova \u017eivotinja je morski konjic.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jasen je fascinantno drvo koje spaja izdr\u017eljivost, mitologiju i prakti\u010dnu primenu u svakodnevnom \u017eivotu. Evo najzanimljivijih \u010dinjenica o njemu:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Ro\u0111ak masline: lako na prvi pogled ne li\u010de, jasen pripada porodici maslina (<em>Oleaceae<\/em>), \u0161to obja\u0161njava njegovu otpornost I dugove\u010dnost.<\/li>\n\n\n\n<li>Gori i kad je mokar: Jedna od najpoznatijih karakteristika jasena je da njegovo drvo odli\u010dno gori \u010dak i kada je zeleno ili tek pose\u010deno, zbog \u010dega je oduvek bilo cenjeno kao ogrev.<\/li>\n\n\n\n<li>&#8220;Sveto drvo&#8221; i mitologija: U nordijskoj mitologiji, d\u017einovski jasen <em>Igdrasil<\/em> predstavlja drvo sveta koje povezuje nebo, zemlju i podzemni svet. Stari Rimljani i Grci su ga tako\u0111e smatrali simbolom snage i dugove\u010dnosti.<\/li>\n\n\n\n<li>Neverovatna elasti\u010dnost: Jasenovo drvo je izuzetno \u010dvrsto, ali i veoma savitljivo. Zbog toga se tradicionalno koristi za izradu sportskih rekvizita poput bejzbol palica, teniskih reketa, lukova i strela, ali i alata poput sekira I krampova. Lekovita svojstva: Kora i listovi belog jasena koriste se u narodnoj medicini za ubla\u017eavanje tegoba poput reume i artritisa, kao I za \u010di\u0161\u0107enje organizma.<\/li>\n\n\n\n<li>Duboki koreni: Vergilije je pisao da jasenovo korenje ide toliko duboko u zemlju koliko mu se grane pru\u017eaju u visinu, \u0161to mu omogu\u0107ava stabilnost i pristup vodi. Name\u0161taj svetlih nijansi: U dizajnu enterijera, jasen je omiljen zbog svoje svetle boje i pravilnih tekstura, \u0161to prostor \u010dini prozra\u010dnim i elegantnim.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Joha (crna joha) (18.3. &#8211; 14.4.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ljudi ro\u0111eni pod ovim keltskim astrolo\u0161kim znakom spremni su da sami sebi utabaju put. &nbsp;Oni su inicijatori i pokreta\u010di kada je u pitanju po\u010detak posla. \u0160armantni su i lako sklapaju prijateljstva. Jova kao drvo ih opisuje kao nemirne i impulsivne ljude, uvek spremne da istra\u017euju nove oblasti. Karakteri\u0161u ih hrabrost i energija, ali ponekad su impulsivni i nepromi\u0161ljeni, odlu\u010dni da sve rade na svoj na\u010din. Veruju u sebe i znaju kada da rizikuju. Ne vole rasipanje, preziru povr\u0161nost. Jednostavni su Ijudi, a u ljubavi se predaju potpuno i strastveno. Njihova boja je Ijubi\u010dasta, a njihova \u017eivotinja je medved.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Joha (ili jova] je fascinantno drvo koje vekovima igra va\u017enu ulogu u prirodi, mitologiji i industriji. Njene najzanimljivije karakteristike su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Drvo koje &#8220;krvari&#8221;\u00a0: Najpoznatija zanimljivost vezana za johu je njena boja. lako je drvo prirodno svetlo, \u010dim se pose\u010de ili zare\u017ee, kora i unutra\u0161njost postaju intenzivno narand\u017easto-crveni, kao da drvo krvari. Zbog ove pojave, u starim evropskim narodnim verovanjima smatralo se da joha ima du\u0161u ili da je povezana sa natprirodnim bi\u0107ima.<\/li>\n\n\n\n<li>\u010celi\u010dna \u010dvrstina pod vodom joha ima neverovatno svojstvo: pod vodom postaje tvrda poput kamena i prakti\u010dno je neuni\u0161tiva. Venecija: Veliki deo ovog grada izgra\u0111en je na \u0161ipovima od jove.<\/li>\n\n\n\n<li>Upotreba: Od nje su se nekada pravili vodovodne cevi, ustave na kanalima i temelji za zgrade u mo\u010dvarnim podru\u010djima.<\/li>\n\n\n\n<li>Ekolo\u0161ki &#8220;\u0111ubri\u0161tar&#8221; Joha je jedno od retkih drve\u0107a koje oboga\u0107uje zemlji\u0161te azotom. Zahvaljuju\u0107i bakterijama koje \u017eive u kvr\u017eicama na njenom korenu, ona &#8220;hvata&#8221; azot iz vazduha i pretvara ga u \u0111ubrivo, \u0161to omogu\u0107ava drugim biljkama da bujaju u njenoj blizini.<\/li>\n\n\n\n<li>Muzikalno drvo\u00a0: Zbog odli\u010dnih akusti\u010dnih svojstava i lagane strukture, joha je omiljeni materijal za izradu elektri\u010dnih gitara, poput \u010duvenog modela Fender Stratocaster. Takode se koristi za izradu flauta i drugih drvenih instrumenata.<\/li>\n\n\n\n<li>Prirodne boje i le\u010denje. Boja za tkanine: Od \u0161i\u0161arki i kore jove dobija se crna boja koja se nekada masovno koristila za bojenje tekstila. Medicina: Bogata je taninima; pa se kora i listovi koriste kao \u010daj protiv upala desni, grla i stoma\u010dnih tegoba. Dimljenje mesa: Drvo jove je cenjeno kod gurmana jer daje specifi\u010dan, slatkast miris dimljenom mesu i ribi (naro\u010dito lososu). 6. Simbolika i mitologija U keltskoj mitologiji joha je simbol balansa i za\u0161tite jer raste na granici vode i zemlje. Verovalo se da su vilenjaci posebno vezani za ovo drvo i da se kroz njegova stabla mo\u017ee u\u0107i u njihov svet.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Vrba (15.4. -12.5.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vrba je opu\u0161tena poput devojke sa dugom kosom. Kelti su od ovog drveta pravili lek za glavobolju. Ljudi ro\u0111eni u vreme vrbe te\u017ee tradicionalnim vrednostima, mirni su i mirno prolaze kroz \u017eivot. Vole prirodu, svoju porodicu i sve \u0161to ih povezuje sa njom, a vole i materijalne stvari, pa su veliki Ijubitelji nekretnina. Obi\u010dno se vezuju za voljenu osobu i to traje skoro celog \u017eivota. Ako nemaju dobru materijalnu osnovu, ose\u0107aju se nesigurno. Zato poku\u0161avaju da \u0161to pre obezbede sopstveni dom i udobnost koju veoma cene. Njihove boje su sve svetle nijanse, a \u017eivotinja im je zec.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vrba je jedno od najfascinantnijih stabala u na\u0161oj prirodi, poznata ne samo po svojoj lepoti pored reka, ve\u0107 i po neverovatnim medicinskim i magijskim svojstvima. Evo najzanimljivijih \u010dinjenica o vrbi:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Prete\u010da modernog aspirina. Kora vrbe sadr\u017ei salicin, koji se vekovima koristio za ubla\u017eavanje bolova i sni\u017eavanje temperature. Jo\u0161 je Hipokrat 400 godina pre nove ere preporu\u010divao \u017evakanje kore vrbe trudnicama radi olak\u0161avanja poro\u0111ajnih bolova.<\/li>\n\n\n\n<li>Simbolika 9\u00a0: narodni obi\u010daji U srpskoj tradiciji vrba zauzima posebno mesto:Misti\u010dna mo\u0107: Veruje se da \u201e\u0111avo ne sme na vrbu\u201c, pa se njene gran\u010dice koriste za za\u0161titu ku\u0107e od groma I zlih sila. Lazareva subota (Vrbica): Na ovaj praznik deca nose venci\u0107e od vrbe, a osve\u0107ene grancice se unose u domove radi blagoslova i zdravlja. \u0110ur\u0111evdan: Obi\u010daj je da se na ovaj dan pletu venci od vrbe kako bi se osigurala plodnost i napredak u doma\u0107instvu.<\/li>\n\n\n\n<li>Ekolo\u0161ki \u010duvar. Vrbe su pravi prirodni pre\u010di\u0161\u0107iva\u010di. Njihovo duboko korenje spre\u010dava eroziju zemlji\u0161ta du\u017e obala, a sposobne su da filtriraju i pre\u010di\u0161\u0107avaju zaga\u0111ene vode.<\/li>\n\n\n\n<li>Raznolikost i primena. Preko 400 vrsta: Od ogromnih belih vrba koje dosti\u017eu visinu preko 30 metara do patuljastih planinskih vrsta. Ekstremna savitljivost: Zbog svoje gipkosti, grane vrbe su vekovima glavni materijal za pletenje korpi i izradu ba\u0161tenskog name\u0161taja. Brz rast: Vrba prva olista s prole\u0107a, \u0161to je \u010dini simbolom bu\u0111enja prirode.<\/li>\n\n\n\n<li>Zanimljive razlike. Postoje tri najpoznatije vrste kod nas: Bela vrba: Prepoznatljiva po svetloj kori i \u010desto raste uz same reke. \u017dalosna vrba: Poznata po svojim dugim granama koje padaju ka zemlji. Crvena vrba: Ima crvenkastu koru i izuzetno gipke \u0161ibe idealne za ko\u0161ara\u0161tvo.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Glog (13.5. &#8211; 9.6.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Cvetovi gloga su kori\u0161\u0107eni za ukra\u0161avanje okoline tokom ceremonija poput ven\u010danja, a verovalo se da ovo drvo doprinosi bogatstvu i prosperitetu. Od njega se mo\u017ee pripremiti \u010daj za borbu protiv depresije, lo\u0161eg apetita i lo\u0161e cirkulacije. Kao i drvo, Ijudi sa glogom su \u017eive prirode, uvek u pokretu, komunikativni i veseli. Lako se prilago\u0111avaju razli\u010ditim situacijama u kojima se na\u0111u. Odli\u010dno se izra\u017eavaju, natprose\u010dno su inteligentni i imaju smisao za humor. Zainteresovani su za sve, pa \u010dak mogu rade i dva posla istovremeno. Njihova mana je nestalnost. Obi\u010dno izgledaju kao deca, a mladala\u010dki izgled zadr\u017eavaju \u010dak i u starijim godinama. Kada je u pitanju privatni \u017eivot, va\u017ean im je intelektualni nivo veze. Njihova boja je Ijubi\u010dasta, a njihova \u017eivotinja je p\u010dela.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Glog (<em>Crataegus<\/em>) je jedno od najfascinantnijih stabala u na\u0161oj I svetskoj tradiciji, poznato po svojoj \u010dvrstini, magijskim svojstvima I lekovitosti.Evo nekoliko najzanimljivijih \u010dinjenica 0 glogu:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Mitologija i narodna verovanjaZa\u0161titnik od demona: U srpskoj narodnoj mitologiji, glog je najpoznatiji kao glavno oru\u017eje protiv vampira i zlih sila. Verovalo se da se demoni I bolesti pla\u0161e ovog drveta, pa su se gran\u010dice gloga \u010desto ka\u010dile iznad vrata ili u\u0161ivale u ode\u0107u dece kao amajlije. Sveto i &#8220;senovito&#8221; drvo: Negde se naziva svetim drvetom, a postoji i stara zakletva \u201egloga mi&#8221;. Istovremeno se smatra i \u00a0\u201esenovitim&#8221; &#8211; verovalo se da na njemu borave demoni kojima treba prinositi \u017ertve kako ne bi poslali bolest. Kosmi\u010dki zna\u010daj: Prema jednom narodnom predanju, cela Zemlja stoji na granama ogromnog gloga koji neprestano glo\u0111e jedan veliki crni pas. Kada pas skoro preglo\u0111e drvo I poku\u0161a da ga slomi, nastaje zemljotres, ali ga Sveti Petar tada prekrsti \u0161tapom I glog ponovo oja\u010da. Vilinsko drvo kod Kelta: U keltskoj tradiciji, usamljeni glog na brdu smatrao se portalom u svet vila. Verovalo se da je nesre\u0107a pose\u0107i ovo drvo jer bi to naljutilo njegove nevidljive \u010duvare.<\/li>\n\n\n\n<li>\u201cHrana za srce\u201d Glog je u medicini I botanici sinonim za snagu (latinski naziv <em>Crataegus<\/em> poti\u010de od gr\u010dke re\u010di kratos &#8211; snaga). Lekovita svojstva: Poznat je kao najbolji prirodni lek za srce. Poma\u017ee kod aritmije, visokog krvnog pritiska i ja\u010da sr\u010dani mi\u0161i\u0107. Zanimljiv ukus plodova: Plodovi gloga [gloginje] sazrevaju u septembru I tada su \u010desto bra\u0161njavi I kiselkasti, ali nakon prvih mrazeva postaju znatno ukusniji I sla\u0111i.<\/li>\n\n\n\n<li>Biolo\u0161ke zanimljivosti. Dugove\u010dnost: Iako naj\u010de\u0161\u0107e raste kao grm ili ni\u017ee drvo do 5-10 metara, glog mo\u017ee biti izuzetno dugove\u010dan i do\u017eiveti i do 500 godina. Izuzetna tvrdo\u0107a: Njegovo drvo je neverovatno tvrdo, \u017eilavo i te\u0161ko za obradu, zbog \u010dega se nekada koristilo za izradu alatki koje zahtevaju veliku izdr\u017eljivost. Trnje kao za\u0161tita: Grane su prekrivene o\u0161trim trnjem koje mo\u017ee biti dugo i do 1,5 cm, \u0161to ga \u010dini idealnim za prirodne &#8220;\u017eive ograde\u201d koje \u0161tite posede. \u017delite li da saznate vi\u0161e o tome kako se priprema \u010daj od gloga ili vas zanimaju specifi\u010dni obi\u010daji vezani za praznik Cveti. GLOG (Crataegus monogyna L.] &#8211; Institut &#8220;Dr Josif Pan\u010di\u0107&#8221; Mo\u0107 bilja.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Hrast (10.6. &#8211; 7.7.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za Kelte hrast je bio simbol istine. Ovo drvo je predstavljalo izazove za \u010doveka koji kroz njega dopire do svog pravog izvora, svoje su\u0161tine. Kelti su od hrasta pravili ulazna vrata u ku\u0107u, veruju\u0107i da ih to \u0161titi od mogu\u0107nosti ulaska zlih duhova u ku\u0107u. Na stepenice ku\u0107e su postavljali \u017eir, veruju\u0107i da ih to \u0161titi od udara groma. Ljudi ro\u0111eni u periodu hrasta su obi\u010dno odgovorni, ozbiljni i mirni. Znaju kako da se nose sa \u017eivotom, posebno cene istinu pa je jedna od njihovih glavnih karakteristika nepopravljiva iskrenost, koliko god ih to ko\u0161talo. Njihova boja je crna, a njihova \u017eivotinja je beli konj. Hrast, koji se \u010desto naziva \u201ecar drve\u0107a\u201c, nosi bogatu simboliku i krije fascinantne prirodne karakteristike. Evo najzanimljivijih \u010dinjenica o ovom drvetu:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Dugove\u010dnost bez premca: Hrast mo\u017ee \u017eiveti stotinama godina, a pojedini primerci, poput onih u dobrim uslovima, dosti\u017eu starost i do 1500 godina. Postoji izreka da hrast raste 300 godina, \u017eivi 300, i isto toliko umire.<\/li>\n\n\n\n<li>Magnet za gromove: Zbog svoje visine i strukture drveta, hrast privla\u010di munje \u010de\u0161\u0107e nego ostala stabla. To je razlog za\u0161to su ga stari narodi posve\u0107ivali bogovima gromovnicima poput Zevsa, Jupitera i slovenskog Peruna.<\/li>\n\n\n\n<li>Sveto drvo (Zapis): Kod nas je hrast duboko ukorenjen u tradiciji kao \u201ezapis\u201c &#8211; stablo u koje je urezan krst i koje se smatra svetinjom. Veruje se da se takvo drvo ne sme se\u0107i niti o\u0161tetiti jer to donosi nesre\u0107u. Izuzetna snaga i kvalitet: Drvo hrasta je toliko tvrdo i otporno da se vekovima koristilo za gradnju brodova, dvoraca i luksuznog name\u0161taja. \u010cak i re\u010d za snagu u latinskom jeziku (robur) poti\u010de od latinskog naziva za hrast lu\u017enjak. Vinogradarska tajna: Vrhunska vina odle\u017eavaju isklju\u010divo u hrastovim buradima jer drvo osloba\u0111a specifi\u010dne materije koje vinu daju note vanile i nugata. Plod kao hrana i lek: Iako ga danas povezujemo sa \u017eivotinjama poput veverica i divljih svinja, \u017eir je u kriznim vremenima slu\u017eio kao Ijudska hrana, dok se kora hrasta koristi u narodnoj medicini za smirivanje upala i krvarenja.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Zelenika (8.7. &#8211; 4.8.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bo\u017eikovina je drvo koje simbolizuje snagu, i kori\u0161\u0107eno je za njeno uzgajanje. Kelti su je sadili blizu ku\u0107a kako bi ih za\u0161titili od zla. Zimi su njene grane uno\u0161ene u ku\u0107u, veruju\u0107i da se tu kriju vilenjaci. Ljudi ro\u0111eni u vreme bo\u017eikovine su prili\u010dno organizovani Ijudi. Te\u017ee visokim standardima i mogu biti za\u0161titni\u010dki nastrojeni. U li\u010dnim odnosima mnogo tra\u017ee, ali su spremni i mnogo da daju. Nema ni\u0161ta prose\u010dno kod njih. Imaju razvijen smisao za logiku i poslovanje, i dobri su i zabavni kao prijatelji. Ako se ve\u017eu, to obi\u010dno traje. Njihova boja je tamnosiva, a \u017eivotinja je ma\u010dka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zelenika, poznatija kao bo\u017eikovina (<em>Ilex aquifolium<\/em>), jedna je od najfascinantnijih zimzelenih vrsta na\u0161ih krajeva, poznata po svojoj dugove\u010dnosti i bogatoj simbolici. Evo klju\u010dnih zanimljivosti o ovom drvetu:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Prirodna odbrana i \u201cinteligentni&#8221; listovi. Trnovita za\u0161tita: Listovi zelenike su ko\u017easti i trnoviti kako bi se za\u0161titili od biljojeda. Visinska razlika: Zanimljivo je da listovi na vi\u0161im granama, koje \u017eivotinje ne mogu da dohvate, \u010desto gube trnje i postaju potpuno glatki.<\/li>\n\n\n\n<li>Narodna verovanja i magijska mo\u0107. Za\u0161tita od uroka: Stari Rimljani su verovali da gran\u010dica bo\u017eikovine \u0161titi od uroka, \u010darolija i udara groma. \u010cuvar doma: U nekim evropskim tradicijama smatralo se da uno\u0161enje zelenike u ku\u0107u donosi sre\u0107u; dok je njeno se\u010denje donosilo nesre\u0107u. Veza sa svecima: Prema srpskim predanjima, o ovoj &#8220;magi\u010dnoj biljci&#8221; brinuo je Sveti Petar. Najpoznatiji primerak zelenike u Srbiji nalazi se na isto\u010dnom ulazu u manastir Studenicu.<\/li>\n\n\n\n<li>Hri\u0161\u0107anska simbolika. Zelenika je duboko utkana u bo\u017ei\u0107ne obi\u0107aje \u0161irom sveta. Trnova kruna: Bodljikavi listovi simbolizuju krunu od trnja koju je Isus nosio. Kapi krvi: Jarkocrvene bobice predstavljaju kapi njegove krvi. Ve\u0107ni \u017eivot: Po\u0161to je zimzelena, ona je simbol besmrtnosti i vaskrsenja.<\/li>\n\n\n\n<li>Biolo\u0161ke specifi\u010dnosti. Dugove\u0107nost: Ovo drvo raste veoma sporo, ali mo\u017ee do\u017eiveti starost od nekoliko stotina godina. Otrovnost: Iako ptice obo\u017eavaju njene bobice zimi, one su otrovne za Ijude. Mu\u0161ka i \u017eenska stabla: Zelenika je dvodoma biljka, \u0161to zna\u010di da postoje mu\u0161ka i \u017eenska stabla. Samo \u017eenska stabla daju prepoznatljive crvene bobice.<\/li>\n\n\n\n<li>Upotreba I za\u0161tita. \u010cvrsto drvo: Njeno drvo je izuzetno tvrdo i nekada se koristilo za izradu dr\u0161ki za alate, zup\u010danike, pa \u010dak I gajdi. Za\u0161ti\u0107ena vrsta: Zbog preteranog se\u010denja za bo\u017ei\u0107ne ukrase, zelenika je danas na mnogim mestima (uklju\u0107uju\u0107i delove Balkana) za\u0161ti\u0107ena i njeno \u0107upanje u prirodi je zabranjeno.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Leska (5.8. &#8211; 1.9.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Irska verovanja ka\u017eu da se u leski krije vila koja obo\u017eava poeziju. Ova muza je inspirisala Kelte da veruju da konzumiranje le\u0161nika poja\u010dava ma\u0161tu, potpoma\u017ee intuitivne sposobnosti i mudrost. Ako bi neko posekao drvo leske, bio bi ka\u017enjen smr\u0107u. Ljudi ro\u0111eni tokom sezone leske su pronicljiviji od drugih, imaju odli\u010dan dar zapa\u017eanja, razvijen intelekt i odli\u010dni su govornici sposobni za razne analize i diskusije. Pravi su perfekcionisti i znaju kako da spoje umetni\u010dko i prakti\u010dno. Na prvi pogled mogu delovati rezervisano, ali to je samo dok ne osete tlo, jer su po prirodi oprezni. Tako\u0111e im je potrebno vreme da detaljno upoznaju voljenu osobu, ali kada se ve\u017eu, to mo\u017ee potrajati. Njihova boja je sme\u0111a, a \u017eivotinja im je vrana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Leska (lat. <em>Corylus<\/em>) je fascinantno drvo koje vekovima zauzima posebno mesto u mitologiji, narodnim verovanjima i poljoprivredi. Evo najzanimljivijih \u010dinjenica o leski:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Zimski cvet: Za razliku od ve\u0107ine vo\u0107aka koje cvetaju u prole\u0107e, leska cveta zimi, od decembra do marta. Mu\u0161ki cvetovi su u obliku dugih resa, dok su \u017eenski sitni i jedva vidljivi sa jarko crvenim tu\u010dkovima.<\/li>\n\n\n\n<li>Simbol mudrosti i magije: U keltskoj i slovenskoj tradiciji, leska se smatra \u201edrvetom znanja\u201c. Verovalo se da plodovi kriju mudrost, a ko ih pojede, sti\u010de dar predvi\u0111anja. Prema sajtu \u010ca\u010dkalica, bogovi poput Velesa (kod Slovena) i Hermesa (kod Grka) usko su povezani sa ovim drvetom. Za\u0161titnik od groma i zmija: Na\u0161i preci su verovali da leska \u0161titi od groma i da je najsigumija odbrana od zmija. Zbog toga su pastiri \u010desto pravili \u0161tapove upravo od leskovog drveta. Dugove\u010dnost: Leska mo\u017ee da \u017eivi i do 100 godina, a plodove donosi izme\u0111u 50 i 80 godina. Pun rod obi\u010dno dosti\u017ee tek u sedmoj ili osmoj godini \u017eivota. Poreklo imena: Nau\u010dni naziv Corylus poti\u010de od gr\u010dke re\u010di korys, \u0161to zna\u010di ,,\u0161lem\u201c jer \u010da\u0161ka ploda podse\u0107a na kacigu koja prekriva le\u0161nik. Istorija stara 7.000 godina: Jedno od najranijih pominjanja leske prona\u0111eno je u kineskom rukopisu iz 5000. godine pre nove ere. U Evropi se ra\u0161irila nakon poslednjeg ledenog doba, pre oko 10.000 godina. Lekovita kora i list: Pored ploda, u narodnoj medicini se koriste kora i listovi leske jer su bogati taninima i poma\u017eu kod problema sa venama i kapilarima<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Vinova Loza (2.9. &#8211; 29.9.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vinova loza se povezuje sa trudom, ali i sa u\u017eivanjem, pa su Ijudi ro\u0111eni u ovom period &nbsp;senzualni, a \u010desto i lepi. Imaju urodenu eleganciju i ose\u0107aj za harmoniju. Pravi su esteti i pona\u0161aju se kao takvi &#8211; uvek su Ijubazni i nasmejani. Veoma im je va\u017eno da imaju uravnote\u017een emotivni \u017eivot i sposobni su da stvore pravu harmoniju oko sebe. Veoma su talentovani u me\u0111uljudskim odnosima i \u010desto zavr\u0161avaju brakom. Medutim, zbog svoje urodene privla\u010dnosti i otvorenosti prema drugim Ijudima, njihove veze mogu i da se zavr\u0161e, naj\u010de\u0161\u0107e zbog neke druge nove veze. Osetljivi su i imaju ose\u0107aj za takt i diplomatiju. Sve boje, prikazane kao jarke boje, pripadaju im, a njihova \u017eivotinja je beli labud.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vinova loza je jedna od najstarijih uzgajanih kultura na svetu, sa istorijom koja se\u017ee preko 8.000 godina unazad.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Evo najinteresantnijih \u010dinjenica o ovoj plemenitoj biljci:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Najstarija loza na svetu: U Mariboru, Slovenija, raste &#8220;Stara trta&#8221;, najstarija vinova loza na svetu, koja uprkos starosti od preko 400 godina i dalje ra\u0111a oko 50 kg gro\u017eda godi\u0161nje.<\/li>\n\n\n\n<li>Magare\u0107a zasluga: Prema legendi, otkri\u0107e da orezivanje pobolj\u0161ava kvalitet gro\u017eda dugujemo magarcu koji je u 4. veku obrstio deo vinograda biskupa Martina od Tursa. Loza je na tom mestu slede\u0107e godine dala znatno bolji rod.<\/li>\n\n\n\n<li>Neverovatna raznolikost: Postoji preko 10.000 razli\u010ditih sorti vinove loze \u0161irom sveta, mada se samo mali broj njih koristi u komercijalne svrhe.<\/li>\n\n\n\n<li>Vino umesto vode: U pro\u0161losti su Ijudi pili vino umesto vode jer voda \u010desto nije bila \u010dista. Fermentacija je ubijala izaziva\u010de bolesti poput tifusa i kolere.<\/li>\n\n\n\n<li>Ekstremni vinogradi: Najvi\u0161i vinograd na svetu nalazi se na Tibetu, na visini od preko 3.500 metara nadmorske visine.<\/li>\n\n\n\n<li>Lekovitost: Svaki deo loze je koristan. Listovi su bogati vitaminima A i K i koriste se za le\u010denje reume i venskih oboljenja, dok se sok iz sve\u017ee obrezane loze u narodnoj medicini koristi za ja\u010danje o\u010diju.<\/li>\n\n\n\n<li>Loza u Srbiji: Rimski car Prob je u 3. veku prvi zasadio &#8220;kulturnu&#8221; lozu na Fru\u0161koj gori i u okolini Smedereva (Zlatno brdo), \u010dime je postavio temelje vinogradarstva u na\u0161im krajevima.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Br\u0161ljan (30.9. &#8211; 27.10.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kelti su posebno cenili \u017eilav br\u0161ljan jer je mogao da opstane u svim mogu\u0107im uslovima. Verovali su da ova biljka \u0161titi devojke od neplodnosti, pa su je mnoge mlade keltske \u017eene \u201enosile\u201c. Penjanje br\u0161ljana po drugom drve\u0107u podse\u0107a na rast Ijudskog duha. Ljudi ro\u0111eni u ovom periodu imaju pove\u0107anu sposobnost samoobnavljanja i gotovo uvek se uzdi\u017eu iz pepela. Jake su volje, otporni i poput biljke &#8211; \u017eilavi. Mogu biti veoma zaljubljeni i strastveni, ali imaju dosledan karakter.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Br\u0161ljan (<em>Hedera helix<\/em>) je fascinantna biljka koja prati \u010dove\u010danstvo hiljadama godina, nose\u0107i sa sobom bogatu simboliku i neverovatne prirodne sposobnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Evo najzanimljivijih \u010dinjenica o br\u0161ljanu:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Zabluda o parazitizmu: lako se penje uz drve\u0107e, br\u0161ljan nije parazit. On ima sopstveni korenov sistem u zemlji, a stablo koristi samo kao fizi\u010dki oslonac. Nedavne studije \u010dak sugeri\u0161u da on ne uni\u0161tava zidove zgrada, ve\u0107 ih \u0161titi od ekstremnih temperatura i vlage.<\/li>\n\n\n\n<li>\u010cista\u010d vazduha: Br\u0161ljan je jedan od najboljih prirodnih pre\u010di\u0161\u0107iva\u010da vazduha. Istra\u017eivanja su pokazala da mo\u017ee ukloniti do 94% \u010destica fekalnog porekla i oko 78% bu\u0111i iz zatvorenog prostora u roku od samo 12 sati.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Simbolika i mitologija:<ul><li>U starom Rimu verovalo se da venac od br\u0161ljana spre\u010dava pijanstvo, zbog \u010dega ga je \u010desto nosio bog vina Bahus.<\/li><\/ul><ul><li>Zbog svoje osobine da ostaje zelen I kada se drvo za koje se dr\u017ei osu\u0161i, postao je simbol besmrtnosti I vernosti.<\/li><\/ul><ul><li>U pro\u0161losti su ga sve\u0161tenici \u010desto poklanjali mladencima kao simbol neraskidive ljubavi.<\/li><\/ul><ul><li>Dugove\u010dnost: lako kru\u017ee legende da mo\u017ee \u017eiveti hiljadu godina, nau\u010dno potvr\u0111eni primerci dosti\u017eu starost od oko 500 godina. Lekovitost protiv ka\u0161lja: Br\u0161ljan se \u0161iroko koristi u farmaciji. Njegovi sastojci (saponini) poma\u017eu u opu\u0161tanju disajnih puteva i olak\u0161avaju iska\u0161ljavanje, zbog \u010dega je \u010dest sastojak sirupa za ka\u0161alj.<\/li><\/ul><ul><li>Skrivena opasnost: Uprkos lekovitosti, cela biljka je gorka i otrovna, a posebno njene crne bobice. Kontakt sa biljkom kod osetljivih osoba mo\u017ee izazvati dermatitis.<\/li><\/ul>\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>P\u010delinja pa\u0161a: Br\u0161ljan cveta kasno u jesen (septembar-oktobar), kada ve\u0107ina drugih biljaka precveta, \u0161to ga \u010dini dragocenim izvorom hrane za p\u010dele pred zimu<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Trska (28.10. &#8211; 24.11.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Trska je fleksibilna i prilagodljiva, a Ijudi rodeni u ovom znaku imaju dar zapa\u017eanja i otkrivanja tajni. Oni su istrazivaci, novinari, psiholozi &#8211; Ijudi koji uvek \u017eele da saznaju istinu. Ponekad mogu biti previ\u0161e radoznali ili nametljivi. U ljubavi su lojalni, ali zahtevaju iskrenost. Njihova boja je tamnozelena, a njihova \u017eivotinja je zmija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Trska (<em>Phragmites communis<\/em>) je jedna od najrasprostranjenijih i najkorisnijih biljaka na planeti, poznata kao \u201evladarica mo\u010dvarnih obala\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Evo nekoliko najzanimljivijih \u010dinjenica o ovoj biljci:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Neverovatna visina: iako izgleda kao obi\u010dna trava, trska mo\u017ee da naraste i do 6 metara u visinu. Stabljike su joj \u0161uplje, ali izuzetno \u010dvrste i elasti\u010dne.<\/li>\n\n\n\n<li>Prirodni pre\u010di\u0161\u0107iva\u010d: Trska ima sposobnost da filtrira zaga\u0111enu vodu. Njeno korenje apsorbuje te\u0161ke metale i toksine, zbog \u010dega se \u010desto koristi u ve\u0161ta\u010dkim mo\u010dvarama za pre\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda.<\/li>\n\n\n\n<li>\u201e\u017dive&#8221; ku\u0107e: Od davnina se koristi u gra\u0111evinarstvu. Trska je vrhunski prirodni izolator koji leti hladi, a zimi greje. Krovovi od trske mogu trajati i do 50 godina, a veoma su tra\u017eeni na zapadnom tr\u017ei\u0161tu, uklju\u010duju\u0107i i trsku iz Srbije.<\/li>\n\n\n\n<li>Ekosistem u malom: Tr\u0161\u0107aci su klju\u010dna stani\u0161ta za biodiverzitet. U njima se gnezde brojne ptice, sklanjaju korisni insekti, a u pli\u0107acima me\u0111u trskom se mreste ribe.<\/li>\n\n\n\n<li>Vi\u0161estruka primena: Osim za izolaciju i pokrivanje ku\u0107a, trska se koristi za proizvodnju biogasa, prostirki, ograda, pa \u010dak i muzi\u010dkih instrumenata (poput frule). Razli\u010dite vrste: Postoji vi\u0161e biljaka koje nazivamo \u201etrskom\u201c. Na primer, \u0161e\u0107erna trska se koristi za proizvodnju \u0161e\u0107era, dok se rogos (\u0161evar) \u010desto me\u0161a sa obi\u010dnom trskom zbog sli\u010dnog stani\u0161ta, iako prepoznatljivo izgleda zbog svojih \u201epli\u0161anih\u201c braon klipova<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Zova (25.11. &#8211; 23.12)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Glavna karakteristika zove je da se njegovi \u010dlanovi razvijaju i u\u010de tokom celog \u017eivota. \u010cesto su nemirni i hiperaktivni, \u0161to ih ometa u \u017eivotu. U mladosti tro\u0161e energiju na prazne stvari i Ijude, ali kasnije u\u010de i okre\u0107u se duhovnoj strani \u017eivota. Otvoreni su u Ijubavi, ali im je te\u0161ko da se potpuno predaju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zova (<em>Sambucus nigra<\/em>) je jedna od najstarijih i najsvestranijih biljaka u na\u0161em podneblju, a evo nekoliko najzanimljivijih \u010dinjenica o njoj:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Anti\u010dka medicina: Slavni Hipokrat, poznat kao \u201cotac medicine\u201d, nazivao je zovu svojom \u201cmedicinskom \u0161krinjom\u201d zbog njene sposobnosti da le\u010di \u0161irok spektar bolesti. Mitologija i verovanja: U srpskom narodu zova se smatrala demonskim drvetom na kojem borave vile. Verovalo se da onog ko je pose\u010de ili o\u0161teti \u010deka kazna, dok onome ko je \u010duva sve ide od ruke.<\/li>\n\n\n\n<li>\u010cuvar od zlih duhova: U mnogim kulturama zova se sadila pored ku\u0107e kao za\u0161tita od zlih sila, a verovalo se I da \u0161titi od udara groma. Svirala I narodno predanje: Prema legendi o caru Trojanu, istina o njegovim \u201ckozjim u\u0161ima\u201d otkrivena je upravo uz pomo\u0107 svirale napravljene od zovinog pru\u0107a.<\/li>\n\n\n\n<li>Oprez sa listovima: Iako su cvet i plod lekoviti, listovi zove su zapravo otrovni i nisu jestivi, kao ni zeleni, nezreli plodovi.<\/li>\n\n\n\n<li>Svevremenska biljka: Dokazi o upotrebi zove prona\u0111eni su u arheolo\u0161kim nalazi\u0161tima koja datiraju jo\u0161 iz kamenog i bronzanog doba.<\/li>\n\n\n\n<li>Gastronomska primena: Pored poznatog sirupa, od crnih bobica se prave d\u017eemovi, vino, pa \u010dak i rakija, dok se cvetovi u nekim krajevima pohuju kao delikates.<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Breza (24.12. &#8211; 20.1.) Fino\u0107a breze je karakteristika Ijudi ro\u0111enih u ovom periodu. Ali jedna od karakteristika, kako drveta tako i njih, jeste njihova neverovatna &hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":"","footnotes":""},"class_list":["post-3107","page","type-page","status-publish","hentry"],"jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/contramargum.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/3107","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/contramargum.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/contramargum.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/contramargum.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/contramargum.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3107"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/contramargum.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/3107\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3108,"href":"https:\/\/contramargum.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/3107\/revisions\/3108"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/contramargum.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3107"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}